Selecciona una palabra y presiona la tecla d para obtener su definición.


ArribaAbajoKarai Rei aha'ä ramo guare tuka'ë kañy

Pa'ika'i rekove ára



Mitämi tetaguarape guara,
ñagueromandu'ávo ñane retä opu'äramo guare
Pychäichícha itanimbukuágui
oñemoï hagua karai Réire.



Juan Bautista Rivarola Matto

Lámina 1

Oime ave Pychäichi, ityke'ýra moköi ha isymi marangatu ndive

Oiko va'ekue guaiguimí marangatu rory ojeheróva ña Karmelíta, omombe'úva jepi mitä kuérape umi mba'e ojehú va'ekue Pa'ika'i rekove árarupi. Upérö ndaje oïháicha ka'avo, tymba ha yvypóra kuéra ojoekupyty peteï ñe'ë ymaiteguarépe.

Ñanderesaraipámarö jepe upe aipo ñe'ë ymaiteguareguágui, oiméje gueteri mbovymi mitä reko tyre'ÿ ogueromandu'áva jepi, kuarahy oikekuévo, omaña mombyrýasyramo vaicha anga hína arai pytängy sa'yjúre.

Oiva ndaje guive upérämo, taha'éjepe guyrami, taha'éjepe ka'avo potykuemi; taha'éjepe, Pombéro ha Kurupícha, tekove osëva herüguágui, oguereko imorangutee mombe'upyrä. Ha umi mba'e ndikatúiva ojeporeka ijeheguíre, oguerekóje, ijaryimiherekuára. Upéicha rupi, rembyaireíramo tie'ÿterä akahatágui neremiñembosarái, osë ndéve katuete Ñeva'anga Jarýi ha nemondýi tuichaite.

Oiko ave, umi heräkuävéva apytérupi, Perurima ha Vyrorima; karai Pa'i, ha karai Réi hembireko ña Reina ha mokoïve itajyra kuñataï ndive, ojeheróva aipo «princesas».

Oime ave Pychäichi, ityke'ýra mokö ha isymi marangatu ndive.

Pychäichi niko va'ekue raka'e mitä piru sa'yjumi, okémiva anga tanimbukuápe. Upévare oñembohorýmiva hese ityke'ýra moköi, jepémo ha'ekuera kuimba'e kakuaa porä pyre.

Pychäichí sy katu oguerekóje imba'ekuaami anga, aipo «modo» oje'éva, ohupytyuka hagua imemby karia'y kuérape opa mba'erei.

Ko'ága ñamombe'úta, ña Karmelíta omombe'u hagueichaite, peteï Pychäichí rembihasa, ha'e ha ha ityke'ýra kuera ndive, isy mba'ekuaami reheve, oñemoïröguare oha'ä karai Réi ndive tuka'ëkañy.

Lámina 2

Ipochy karai Réi ha ocu'ä pyta'ä pohýi vai oinupa potávo hembirekópe iñe'eguasúre


ArribaAbajo- I -

Aipo «Libro paje guasu iletra'iva»


Aipo ndaje raka'e oïmi ára opaite mba'e osë pörmba jo'ámiva karai Réipe.

Oñemomba'e ka'aguy rusuvévare. Osëramo tymba saite ra'ävo oikuaáma voi oho mboyve mamópa ojuhúta umi guasu ikyravéva oiko'ÿre oiko oheka ipypore. Ombokapúramo katu ojavy vaivéramo ojapi voi tesakuaitépe.

Oguereko ave ñu poravopyre ojepysóva tesapysove ambuégui. Upépe oñemoña, jaipapa pa'ÿ haguáicha, vaka, ovecha, mamymba, mburika ha kavaju iñakuävéva, hoy'úva ypa pyrusu pukúpe, oñembotýva Yvypahárupi ha hypa'ÿva araka'eve.

Hogaguasu korapy ruguápe guéicha tuicha umi hymba kure. Hymba ryguasu kuéra ñandúicha okakuaa ha ombo'a tapia haku ha ro'y ára pukukuére.

Ikógape heñói, ipoty ha hi'a opaichagua temitÿngue, ipiru'üre peteï. Sandia ikokue guare pirekuégui ojapouka yga ikatuva ovevýi para mboypýri peve. Imandi'o rapo katu timbo'ýicha ipoguasu. Peteïete ipetÿ roguerépente omokuarahy'ä ijapyka puku ohóramo toroñarome, oguapýrö jepe ijykére hembireko ña Réina, moköive itajýra «princesas» ha umi poguasu mombyrýgui oúva ombojerovia hagua.

Hembíporu kuéra kuarepoti ha kuarepotiju apopyre meme. Oguereko ave hetaiterei karamegua henyhëva jeguakágui. Ajakápe ombyaty mbyaty imba'erepy ñemumbyre ha sapy'a py'a oguenohë omyasäi korapýre aipo, «onza de oro» ombokuarahy hagua. Upéicha jave ndaje karai Réi oha'äjepitóky hembiguái pahe kuéra ndive.

Oikóndaje upéramo ñe'ëmbegue he'íva upe po'a jo'a ohupyty'va karai Réi oguahëhague chupe aipo «Libro paje guasu iletra'íva» rupi, ombuekovia va'ekue ava arandu peteïme peteï chipa kavure pehënguére. Oikuaaséramo oimeraëva mba'e, taha'e jepe máva renda parehéropa itenondéta karrerahápe, oporandúnteha ilibro guasúpe, omo'akämby itïre anteoho, oipevu oimehárupi kuatia ha upépe ojuhu iporandukue ñe'ëmbojevy.

Vaicha niko karai Réi vy'apópe oikove. Hembiguái retarasáma oiko hagüa ha'ete ojayvy oikóvo ejehevipe'a oka'api ikokuérupi. Hi'ái nda'iporiguasuvéima omokyre'ymi va'erä ichupe, jepémo, ojojoipáma tyguatágui.

Hendypu, hesäiguasu, imorotiguasu, ikyraguasu. Oikónte ára pukukuére kuarahy'äme okay'u, oterere, okaruguasu, opita, oaperita tyky tyky, hi'éu jo'a jo'a, oipokä pokä ipysäguasu ha tuichaicha jepi ojuru pe'a.

Amo huguápeko ndovy'avéi, ndahetia'evéi, ikueráigui tekoreígui. Upéicha rupi ou oike iñakäme mitä reko, oikuaa'ÿgui rei mba'étepa ojapóta, ha osë he'í peteï jeýe hembireko ña Réinape:

-Aha'äséko aikóvo tuka'ëkañy.

-¡Péina upéicharamo ndetarovaitéma! -ombohovái chupe upe kuñakarai.

Ipochy karai Réi ha opu'ä pyta'ä pohýi vai oinupä potávo hembirekópe iñe'ëguasúre. Ha'e katu oguevi'imínte ichugui he'i jey mboyve:

-¡Ahechasetémapa ndeichagua karaiguasu oikóramo korapýre oporomuña ha oporoheka tatakua kupére!

«Upéva añetegua -he'i ipy'ápe karai Réi oguapy jeývo pochy gua'úpema- Nahi'äí upéicha añemotï ha aiko tembiguái jurupe pukarä. Aikeétarö añete ñembojarúpe, ajapo va'erä ñembojaru mombe'úpyrá.

Upémaramo ohenói Poromomaranduhárape ha kóicha he'i chupe:

-Tereho táva ha tava jerére ha oikuaasévape eikuaauka: oha'ävame chendive tuk'ëkañy, ajuhu'ÿramo ame'ëta che'yvy mboja'o mbytemby tymba oïvareheve ipype, ha otopáramo katu añakä'oukáta.

lámina 3

¡Mávapa! ¡Mávapa karai Réi jehayhuetévandi oh'äse tuka'ekäñy!